Novosti

Novosti /May 13, 2019

Oduzeta imovina postaje javno dobro

Donošenjem i primjenom Zakona o oduzimanju nezakonito stečene imovine krivičnim djelom u Federaciji BiH, učinjen je pozitivan i značajan korak u borbi protiv kriminala, ali kako bi se on još više unaprijedio, potrebno je precizirati odredbe koje se odnose na upravljanje oduzetom imovinom.

Nedostaci u zakonu

“Prateći trendove u regiji i zemljama EU, uočili smo određene nedostatke po pitanju ovog zakona. U regiji i Evropi se radi na način da agencije upravljaju sa predmetima krivičnih djela, dok mi isključivo upravljamo sa imovinskom koristi. Komisiji za sigurnost Predstavničkog doma FBiH predložili smo inicijativu da se pokrenu izmjene i dopune ovakvog zakona”, izjavio je za Oslobođenje i TV1 Kenan Kapo, direktor Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom.

Na policijskim depoima u Federaciji stoji na hiljade automobila, a trenutno ne postoji modalitet šta da se s tim vozilima radi.

- Izmjenama Zakona olakšao bi se kompletan krivičnopravni sist em i po pitanju trajnog oduzimanja predmeta krivičnih djela. Modalitet koji smo mi ponudili, a koji je sada na zakonodavcu, jeste da mi preuzimamo predmete i koristimo iste modalitete kao i sa imovinskom koristi, kaže Kapo, te naglašava da nije poenta da se oduzeta imovina prodaje i uplaćuje u budžet, nego da se vraća u društvenu upotrebu, što je puno korisnije i čime se šalje jača poruka javnosti.

Prema trenutnim zakonskim rješenjima, kada je riječ o trajno oduzetoj imovini, jedina opcija jeste prodaja, te eventualno poklon u slučaju da ta prodaja, iz dva pokušaja, ne uspije. Agencija je imala dva ovakva slučaja.

- Nismo uspjeli prodati građevinski materijal i dobili smo zahtjev od RVI da im se dodijeli. Pripremili smo odluku Vladi FBiH, koju je prihvatila. Imali smo još jedan slučaj, koji je bio vrlo specifičan, ali se našao modus kako da se riješi. U jednom predmetu je oduzeto 49.334 KM, pa smo u Agenciji došli na ideju da ponudimo Vladi FBiH da taj novac dodijelimo u humanitarne svrhe, odnosno Roditeljskoj kući u Sarajevu. Iako Zakon to ne definiše, Vlada FBiH je izašla u susret i našla je mogućnost da se iz tekuće rezerve isplati taj iznos sredstava te da se na tekuću rezervu nadomiri ovaj iznos. I to je zaista za pozdraviti, pojašnjava Kapo.

Izmjenama aktuelnog zakona, ova procedura bi se u potpunosti definisala, kao i svaka druga, sa bilo kojim oblicima imovine. Kapo napominje da su na izradi nacrta ovih propisa radili sa kolegama iz Agencije za upravljanje oduzetom imovinom RS-a, navodeći da je on optimista o pitanju usvajanja tih izmjena i dopuna.

“Nadam se da će do kraja ove godine biti spremne sve procedure za postupanje”, tvrdi on.

Prema nacrtu predloženih izmjena, potrebno je zakonom prepisati efikasniji sistem postupanja sa privremeno i trajno oduzetom imovinom, s obzirom na to da je dosadašnja praksa pokazala neefikasan sistem postupanja sa oduzetom imovinom.

“Kada je u pitanju upravljanje privremeno oduzetom imovinom, potrebno je propisati različite mogućnosti postupanja, u svrhu njene vrijednosti ili novčane protuvrijednosti, naročito u slučaju povrata takve imovine vlasnicima, a sve s ciljem sprečavanja nastanka štete po FBiH. Što se tiče trajno oduzete imovine, ona postaje vlasništvo FBiH, te je potrebno ostaviti različite mogućnosti postupanja s njom, u svrhu bolje ekonomske iskoristivosti u smislu ubiranja plodova od takve imovine ili davanja na korištenje određenim subjektima. Predložene izmjene zakona treba da omoguće upotrebu oduzete imovine na način da ona primarno bude iskorištena u humanitarne, društveno korisne i druge svrhe od javnog interesa”, navodi se u nacrtu, uz obrazloženje da dosadašnju praksu treba prilagoditi dobroj praksi zemalja članica EU, koje imaju znatno više iskustva u pogledu upravljanja oduzetom imovinom stečenom krivičnim djelom.

Podrška inicijativi

Damir Mašić, predsjednik Komisije za sigurnost Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, potvrdio je da su dobili materijal i da će se Komisija očitovati na sjednici koja bi trebala biti zakazana u narednih desetak dana.

- Moj stav kao zastupnika i pojedinca, a vjerujem da će to biti i stav Komisije, jeste da sve ono što će unaprijediti cjelokupni sistem, kada je ova oblast u pitanju, nema razloga da ne bude podržano i prihvaćeno s naše strane, tvrdi Mašić.

Osvrćući se na prošlogodišnju donaciju od 49.334 KM Roditeljskoj kući u Sarajevu, Fikret Kubat iz Udruženja Srce za djecu koja boluju od raka u FBiH kaže da je potez Agencije, njenog direktora Kape, te Vlade FBiH za svaku pohvalu.

- Međutim, da bi se to uredilo u potpunosti, potrebno je to zakonski regulisati i vjerujemo da bi i nama, ali i drugim nevladinim organizacijama to bilo od izuzetnog značaja. Ne znam jeste li čuli koliko je samo parkiranih automobila koji čekaju svoje vlasnike, pa zašto nevladine organizacije ne bi mogle koristiti te resurse, jer ti automobili gube na vrijednosti. Svi gubimo. Apelujem na zakonodavnu i izvršnu vlast da razmotre inicijativu za izmjenu Zakona, jer ovakvi su modeli i u zemljama regije. Na ovaj način bi dali podršku i vjetar u leđa nevladinim organizacijama, da imaju sigurne izvore finansiranja, smatra Kubat.

Vjeruje da će se podržati ovakva inicijativa, te naglašava da su nevladine organizacije vrlo važan stub društva.

- U ovom momentu rad Roditeljske kuće nije ugrožen, jer smo mi već putem fandrejzinga i grantova, za koje se potrudimo, obezbijedili sredstva. Međutim, dugoročno gledajući, krećemo sa gradnjom kuće u Tuzli, razvijamo se, tako da je potrebno neko sistemsko rješenje. Vidjet ćemo da li će nova Vlada, kada se formira, naći rješenje, zaključuje Kubat.